Autor: Janja Fabić 15.09.2026. 11:05 Foto: E.M.
Izvor: https://emedjimurje.net.hr/vijesti/politika/3286731/sveta-marija-stizu-kamere-na-vise-lokacija-a-opet-se-otvorilo-i-pitanje-stare-skole/
Općina Sveta Marija pojačava broj kamera - bit će ih na groblju, na ulazu u naselja, na kupalištu, a sve zbog smanjenja vandalizma
Jučer je Općina Sveta Marija održala 9. sjednicu Općinskog vijeća, koja je započela aktualnim satom.
Vijećnik Ivica Mustač je odmah na početku aktualnog sata istaknuo kako smatra da je ograničenost rasprave na dva pitanja po vijećniku napravljena kako bi se onemogućila kvalitetna rasprava.
Potom je zatražio dostavu svih ugovora, narudžbenica, računa, izradu projekata i praćenje stručnog nadzora za građevine od 2020. do 2026. te dostavu pravilnika o jednostavnoj nabavi.
Kao drugo pitanje, iskoristio je priliku i upitao je li prilikom sklapanja svih poslova poštovana procedura te zatražio pismeni odgovor.
Nakon njega za riječ se javio vijećnik Željko Pavlic i ponovio svoje protivljenje videonadzoru na kupalištu, smatrajući da se tako narušava privatnost mještana. Također, zanimalo ga je zašto je u proračunu prvotno bilo namijenjeno 20 tisuća eura za kamere, a sada je taj iznos uvećan za još 25 tisuća.
“Ja sam malo gledao ponude okolo po internetima različitih firmi i našao sam ponudu – osam kamera za dvije tisuće eura”, rekao je vijećnik Pavlic, no načelnica Đurđica Slamek obrazložila je zašto to nije realna cijena.
Rekla je kako je Općina Sveta Marija dobila ponudu od približno 12 tisuća eura za nadzorne kamere, a radi se ne samo o kamerama, već i o stupovima te solarnim panelima, s obzirom na nedostatak struje. Također, napomenula je kako je razgovarala s drugim načelnicima koji su postavili kamere u svojim općinama i savjetovali ju koji su uređaji kvalitetniji.
“Što se tiče samog videonadzora, ja sam jako za to. Imali smo sad vandalizam na zaprežnim špricama na tržnici, a počinitelji su se pronašli zahvaljujući kamerama”, rekla je načelnica Slamek.
Dodala je kako nitko neće pregledavati snimke bez potrebe te da ionako nitko nema pristup kamerama. Istaknula je i primjer škole – bili su problemi sve dok se nisu postavile kamere.
Također, povećao bi se broj kamera na groblju , a postavile bi se kamere na ulazima u naselja zbog nepropisnog odlaganja građevinskog otpada u prirodu.
Vijećnika Pavlica zanimalo je i ima li Općina uopće dozvolu za postavljanje video nadzora na kupalištu, na što mu je načelnica Slamek rekla da se projekt uopće ne bi mogao realizirati da nemaju dozvolu.
“To zemljište smo dobili na korištenje od Hrvatskih voda na 50 godina. Kamere ne smijemo usmjeravati na tuđi prostor, već samo na tu katastarsku česticu”, objasnila je načelnica Slamek.
Vijećnik Pavlic potom je otvorio pitanje zgrade stare škole i mogućnosti njezine obnove ili prenamjene. Kao primjer naveo je obnovljenu staru školu u Kotoribi, koja je uređena kombinacijom bespovratnih sredstava i zaduživanja Općine.
“Dubrava ima Palaču Međimurske popevke, Kotoriba ima tu školu, Vidovec ima Zlatarski dom, bilo bi lijepo da i mi imamo Hižu Svetomarske čipke. Znam da je kod nas malo drugačije situacija, probali smo već prije, škola je privatnom vlasništvu, tu je i pitanje statike, ali mislim da je vrijedno probati još jednom vidjeti ima li kakvih mogućnosti ili nema”, rekao je vijećnik Pavlic.
Načelnica Slamek složila se da bi bilo lijepo da i Sveta Marija ima Hižu Svetomarske čipke, no rekla je kako je neusporediva situacija stare škole u Kotoribi i stare škole u Svetoj Mariji.
“Ova je zgrada prodana prije tridesetak godina. Dva milijuna eura za školu Kotoribi je bilo dovoljno, ali bilo bi jako malo za ovu školu, pogotovo jer je i statika narušena. Ja ne znam gdje bismo mi uopće taj novac uzeli. Gradili smo kanalizaciju, a zbog asfaltiranja smo se i zadužili. Tako da mi već imamo jedno zaduženje, a naš proračun i proračun Kotoribe se ne mogu mjeriti”, rekla je načelnica Slamek.
Uslijedilo je nekoliko prijedloga za lokaciju Hiže Svetomarske čipke, no kako su sve te kuće u privatnom vlasništvu, ostalo je samo na prijedlozima. U toj bi Hiži onda bila i Etno zbirka sa svojih 1300 eksponata.



































